Zdravo & Dobrodošli na Radio Poljubac
Možete nas naći na Follow us on Facebook Follow us on Twitter Linked In Flickr Watch us on YouTube My Space Blogger
Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Sign Up

+ Odgovor Na Temu
Prikaz rezultata 1 do 1 od 1

Tema: Sarajevo

  1. #1
    Senior Member

    Points: 5,012, Level: 1
    Level completed: 99%, Points required for next Level: 0
    Overall activity: 14.0%
    Achievements:
    Tagger First Class1 year registered5000 Experience Points

    Registrovan
    Sep 2015
    Postovi
    1,087
    Country: Bosnia-Herzegovina
    Say 'Thank You!' for this post. :
    0 For This Post
    18 Ukupno
    Points
    5,012
    Level
    1

    Prikaz Nagrada

    leptir3 Sarajevo

    Sarajevo – Bosna i Hercegovina




    Sarajevo*je*glavni grad*Bosne i Hercegovine*i njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad*Federacije Bosne i Hercegovine*i sjedište*Sarajevskog kantona, koje prema procjenama ima 429,672 stanovnika. Kroz grad protiče rijeka*Miljacka, a u neposrednoj blizini grada je i izvorište rijeke*Bosne, sa popularnim izletištem Sarajlija,*Vrelom Bosne. Oko grada su olimpijske planine:*Jahorina,*Bjelašnica,Igman,*Treskavica*i* Trebević, koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljena izletišta Sarajlija i turista iz cijeloga svijeta.




    Zastava Grada Sarajevo




    Grad Sarajevo sjedište je najveće visokoškolske ustanove u zemlji,*Univerziteta Sarajevo, te niza drugih visokoškolskih ustanova, čime se svrstava u red najvećih univerzitetskih centara u cijeloj regiji*jugoistočne Evrope. Uz nekoliko nacionalnih i gradskih*pozorišnih*kuća,*muzeja*i kulturnih institucija, Sarajevo je i važno mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela evropskog kontinenta. Svake je godine grad na rijeci*Miljacki*domaćin niza kulturnih festivala međunarodnog karaktera, među kojima su najznačajniji:*Sarajevski filmski festival*(SFF),*Sarajevski jazz festival, ljetni kulturni festival "Baščaršijske noći", teatarski festival novih produkcija "MESS", "Sarajevska zima" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike.*




    Grb Grada




    Urbanu sliku grada karakteriziraju brojni sakralni objekti,*džamije*iz osmanskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve,*sinagoga*i drugi kulturno-historijski spomenici. Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi s velikim, svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled, poznatije od nekih većih svjetskih gradova.*1914. godine u Sarajevu su ubijeni austrougarski prijestolonasljednik*Franz Ferdinand*i njegova supruga Sophie, čime je otpočeo*Prvi svjetski rat. Sedamdeset godina kasnije,*1984. godine u gradu se održavaju*14. Zimske olimpijske igre.




    Za učešće na XIV ZOI prijavile su se reprezentacije 49 olimpijskih nacionalnih komiteta, što je bio do tada rekordan broj u istoriji zimskih olimpijskih




    Geografija


    Sarajevo se nalazi gotovo u samom geografskom središtu*Bosne i Hercegovine*i zaprema površinu od 142 km˛. Centralni dijelovi grada smješteni su u kompozitnoj*Sarajevskoj kotlini*koja se pruža odistoka*prema*zapadu*i završava u Sarajevskom polju, a najstariji dijelovi grada (Vratnik,*Bistrik,*Hrid,Kovači,*Alifakovac) su na padinama okolnih bregova.

    Kroz grad od istoka prema zapadu protiče rijeka*Miljacka, koja nastaje od nekoliko vrela u podnožju planina*Romanije*i*Jahorine. U zapadnom dijelu*Sarajevskog polja, na području prigradskog naseljaIlidža, izvire jedna od najvećih rijeka u Bosni i Hercegovini,*Bosna, koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnožju planine*Igman, stvarajući jedinstven park prirode -*Vrelo Bosne.




    Vrelo Bosne




    Centar grada Sarajeva leži na nadmorskoj visini od 511 metara iznad površine mora. Najnižu nadmorsku visinu u sarajevskoj kotlini ima naselje Ilidža sa 498 m, dok viši dijelovi grada i prigradska naselja na padinama okolnih brda: Grdonj i Hum na sjeveru, Borja na istoku i padine Trebevića na jugu, leže na prosječnoj nadmorskoj visini od 900 metara. Grad okružuju šumoviti obronci olimpijskih planina jedinstvene ljepote, čiji vrhovi prelaze 2000 metara visine:*Bjelašnica*(2067 m),Jahorina(1916 m),*Igman,*Treskavica*i*Trebević*(1629 m).




    Jahorina




    Klima


    Klima u Sarajevu je umjerena i blago kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,5*°C, a prosječna količina oborina je oko 900 mm. Najtopliji mjesec je august, a najhladniji januar. Najviše oborina je u septembru, dok je najmanje u martu. Najniža zabilježena temperatura je -21,8*°C (24. januara 1963.), najviša 37,4*°C (24. jula 1987.).

    Obronci obližnjih planina bogati su šumom.*Crnogorica*(jela,*smrča,*ariš*i*bor) i*bjelogorica*(breza,*topola*i*lijeska) se prepliću i čine prirodu u okolini grada neobično lijepom. 1939. godine botaničar K. Mali osnovao je*Botanički vrt*na Trebeviću, koji je u drugom svjetskom ratu u potpunosti uništen. 1948. godine na visini od 1530 m zasađen je*rasadnik, botanički*arboretum Šumarskog fakulteta. Zadnjim ratom najvećim dijelom je uništen šumski fond.




    Kad priroda bira boje




    Historija


    Historija prvih ljudskih naselja na području Sarajeva seže do*mlađeg kamenog doba. Nakon perioda*neolita,*ilirske*i rimske vladavine, u 7. stoljeću ovdje se naseljavaju*Slaveni. U povelji iz 13. stoljeća područje Sarajeva je dio bosanske samostalne države*Vrhbosna. O ovom vremenu svjedoče nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu -*stećci. Nedaleko od Sarajeva, u selu*Hreša*pronađeno je 30 stećaka. Najljepši krase vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

    Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde*Hodidjed, na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se*Isa-beg Ishaković, koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu džamiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (ime od Saraj-ovasi, „polje oko dvora“).




    Careva džamija: Prva džamija u Sarajevu




    Intenzivni razvoj*zanatstva*i*trgovine*brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu*religija*i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U*16. vijeku*to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere*arhitekture*i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina*vezira*Gazi Husrev-bega*otvorena i Visoka škola*Kuršumli-medresa, koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena*Gazihusrev-begova džamija*najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su*Imaret,*bezistani*i*hamami. Tih godina je izgrađena i*stara pravoslavna crkva.*Bogato Sarajevo u 17. stoljeću bijaše jedno od balkanskih cuda, kudikamo najvažniji grad u unutrašnjosti zapadno od*Soluna.*„Zlatno doba“ prekinut će požar*1697., kada je austrijski princ*Eugen von Savoyen*sa 8500 vojnika ušao u grad i do temelja ga zapalio.




    Ko se u Sarajevu vode napije – nikad Sarajevo ne zaboravi… Jedna od glavnih karakteristika Sarajeva i Baščaršije su javne česme od kojih je Sebilj najznačajniji




    Od*1850. je Sarajevo glavni grad*Bosne, provincije Osmanskog carstva. U grad se doseljavaju*Jevreji*Sefardi, poslije izgona iz*Španije, grade*sinagoge, a istovremeno nastaju pravoslavne, katoličke i evangelističke*crkve*i*katedrala. Sarajevo je na malom prostoru našlo mjesta za sve četiri velike svjetske religije, kulture i civilizacije. Dugotrajni suživot je stvorio posebnu kulturu i multinacionalni duh, koji je izdržao mnoge historijske izazove.

    1878. dolaskom Austro-Ugarske uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar*Kondominiuma. Uz svoj dotad orijentalni, dobija i drugi, evropski izgled. Time Sarajevo još jednom potvrđuje da*Evropi*ne pripada samo prostorno i vremenski, nego i na civilizacijsko-kulturni način. Austro-ugarski period je vrijeme snažnog prodiranja srednjoevropske kulture, načina privređivanja, običaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobija savremene fabrike, a brojne škole zapadnog tipa i kulturne institucije obogaćuju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade*Zemaljski muzej, gradska*Vijećnica, Gimnazija, sud, zgrada*Narodnog pozorišta, pošta, bolnica,*tržnica, banke, vile na*Marijin dvoru*i dr. Gradi se uskotračna pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom „evropeizacije“, austrougarski carski činovnici i vojnici crpe dotad malo korištena privredna i prirodna bogatstva Bosne.




    Prvi električni tramvaj imao je dvoje vrata, a mogao je ukupno primiti 24 putnika. – Prvi tramvaj u Evropi




    Sarajevo ima jaku turističku ponudu i*Lonely Planet*je gradu dao 43. mjesto na listi najposjećenijih gradova u svijetu u*2006. godini.*Sportski turizam koristi skijaške terene olimpijskih igara iz*1984, na obližnjim planinama*Bjelašnici,*Igmanu,*Jahorini*i*Treskavic i. 600 godina historije Sarajeva čini turističku ponudu zanimljivom. Sarajevo je usluživalo putnike tokom vijekova i predstavljalo važan trgovinski centar kako tokom*Osmanskog*carstva i perioda*Austro-Ugarske*vlasti, tako i u svojoj novijoj historiji.







    Kultura


    Sarajevo je kroz historiju bilo središte mnogih različitih religija i etničkih grupa. Grad je bogat muzejima:*Muzej Sarajeva,*Ars Aevi muzej umjetnosti,*Zemaljski muzej,*Historijski muzej Bosne i Hercegovine,*Olimpijski muzej,*Brusa bezistan,*Muzej Sarajevo 1878.-1918.,*Muzej Jevreja BiH*i*Muzej literature i teatralne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Galerije Sarajeva su:*Umjetnička galerija BiH,*Collegium Artisticum,*Mak,*Roman Petrović,*10m˛,*Novi hram,*Atelje-zbirka Safet Zec,*Galerija Mersada Berbera 'E&A',*Paleta,*Galerija Sveti Anto,*Boris Smoje,*Mala galerija,*Galerija Kicoš*i dr. U gradu je također smješteno*Narodno pozorište, osnovano*1919, kao i*Kamerni teatar 55,*Pozorište mladih*i*Sarajevski ratni teatar SARTR. Druge kulturne institucije uključuju*Sarajevski kulturni centar, Sarajevsku biblioteku,*Umjetničku galeriju BiH*i*Bošnjački institut.




    Zemaljski muzej




    Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac*Ivo Andrić*je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici*Silvije Strahimir Kranjčević,*Isak Samokovlija,*Mak Dizdar,*Duško Trifunović, slikari*Mersad Berber,*Safet Zec, kao i režiser*Oskarovac*Danis Tanović. DobitnikNobelove nagrade*za hemiju*Vladimir Prelog*rođen je u Sarajevu, kao i režiseri*Dino Mustafić,*Jasmila Žbanić,*Benjamin Filipović,*Pjer Žalica,*Ademir Kenovići*Emir Kusturica.

    Sarajevo Film Festival, pokrenut*1995, je postao premijerni filmski festival na Balkanu.*Sarajevska zima,*Sarajevski jazz festival*su poznati, kao i*Baščaršijske noći, ljetni kulturni, muzički i plesni događaj.




    Baščaršijske noći: Folklorni ansambli iz Kolumbije, Hrvatske, Slovačke.




    Sport i muzika


    Najpopularniji sportovi su*nogomet,*košarka*i*rukomet. Sportski život se prvenstveno odvija kroz dva sportska društva,*SD Željezničar*i*SD Bosna. Oba sportska društva imaju sportske sekcije u više sportskih grana. Među velikim brojem sportskih kolektiva u gradu se ističu nogometni klubovi*Željezničar*i*Sarajevo, rukometni klubovi*Željezničar*i*Bosna, muški košarkaški klub*Bosna, evropski prvak 1979. i ženski rukometni klub*Željezničar*šahovski klubovi*Bosna*,*Željezničar*i odbojkaški klub invalida*Fantomi*i*Spid.

    Grad je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara*1984. godine.




    Vučko, mali vuk kojeg je dizajnirao Slovenac Jože Trobec bio je maskota Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Imao je raširene prste u obliku slova V*




    Sarajevska muzička scena se razvila u gradu između*1961*i*1991. Ova vrsta muzike je počela sa grupama poput*Indexa,*Bijelog dugmeta*i pjevača i tekstopisca*Jadranke Stojaković*i*Kemala Montena. Nastavila je u 1980im, sa*SCH,*Plavim orkestrom,*Zabranjenim pušenjem,*Valentinom*i*Crvenom jabukom. Nakon rata, irska rock grupa*U2*je bila prva strana grupa koji je održala koncert u gradu.




    Djevojke iz BiH među najljepšim ženama svijeta!




    Znamenitosti grada


    Sarajevo se može pohvaliti dobro očuvanim starim trgovačkim dijelom grada,*Baščaršijom, koja je nastala u periodu osmanske vladavine u*Bosni i Hercegovini. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanske gradske*arhitekture, među kojima su brojne potkupolne*džamije, te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput:*konaka,*hanova*i*bezistana.




    Dragulj u srcu Sarajeva - Morica Han je mogao primiti na konak oko 300 putnika i 70 konja. Hadžijina soba je bila iznad glavnog ulaza kako bi imao dobar pregled putnika koji dolaze i*odlaze




    Osmanski period


    Baščaršijska džamija, 1516.
    Gazi Husrev-begova džamija, 1531.
    Kuršumli medresa, 1537/38
    Gazi Husrev-begov bezistan, 1540.
    Bijela tabija, oko 1550.
    Alipašina džamija, 1560/61.
    Ferhadija džamija (Sarajevo), 1561/62.
    Kozja ćuprija, prva polovina 16. stoljeća
    Brusa bezistan, 1561.
    Careva džamija, 1566.




    Latinska ćuprija




    Stari jevrejski hram, 1580/81., današnji oblik 1821.
    Morića han, kraj 16. stoljeća
    Sahat-kula Gazi Husrev-begove džamije, kraj 16. stoljeća
    Stara pravoslavna crkva, 1539.
    Kapi kula na Ploči, početak 18. stoljeća
    Višegradska kapi kula, početak 18. stoljeća
    Sebilj, gradska fontana, 1754. današnji oblik 1891.
    Latinska ćuprija, bivši*Principov most, 1789.
    Turbe sedam braće, 1815.
    Svrzina kuća, tradicionalna bosanska gradska kuća, 1832.
    Zgrada Ministarstva odbrane na Bistriku, 1854/56.
    Saborna crkva presvete Bogorodice, 1863/72.
    Konak na Bistriku, 1867/69.




    Sedam Brace - Sarajevska legenda koja živi već stotinama godina. Legenda o mauzolej ili turbe "Sedam braće", koje se nalazi podno Bistrika u Sarajevu mesto je koje posećuju brojni građani iz cele Bosne i Hercegovine i sveta jer se veruje da će im ispuniti želju, pomoći ili otkriti šta ih čeka u budućnosti, našla se na udaru islamske zajedni koja tvrdi da to nije u duhu islamskog verovanja i da nema osnova u njihovom učenju.
    Prema islamskom učenju, posećivanje i čitanje molitve s nadom da će im ukopani u njima pomoći, nema osnova u islamu jer samo se pomoć može tražiti od Boga i to je veoma opasno verovanje.
    Prema verovanju ljudu u muzoleju su sahranjena sedmorica braće po krvi i svi koji dođu i pomole se na tom mestu dobije odgovor ili pomoć.
    Prema pričanju Sarajlija, ko god ode i zamisli želju, Sedam braće im na putu do kuće otkriju kakva ih sudbina čeka.*Običaj je da se, za ispunjenje želje, pred prvim vratima i na svakom prozoru prouči molitvu (fatiha) i da se rukama dodirne prozor i kroz sedam otvora ubaci isti iznos novca. Prema narodnom verovanju, posle ubacivanja sedam novčića, od turbeta se ne treba vraćati istom ulicom kojom se došlo, a u povratku treba osluškivati koje će prve reči izgovoriti slučajni prolaznici.




    Austro-ugarski period


    Dom Armije, 1880/81.
    Hotel "Evropa", 1880/81.
    Despića kuća, tradicionalna gradska kuća bosanske srpske porodice, 1881.
    Katedrala Srca Isusova, 1884/89
    Predsjedništvo BiH*, 1885.
    Ćumurija, most, 1886.
    Palata Marijin dvor*1885/95 i 1897
    Čobanija most, most, 1888.
    Skenderija, most, 1893.
    Careva ćuprija, 1897.
    Fakultet islamskih nauka, 1887/89
    Vijećnica, kasnije Nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine, 1891/96.
    Inat kuća, kraj 19. stoljeća
    Gradska tržnica Markale, 1894.
    Narodno pozorište, 1897/98
    Sarajevska pivara, 1898.




    Narodno pozorište




    Drvenija, most, 1899.
    Akademija likovnih umjetnosti, bivša Evangelistička crkva, 1898/99.
    Crkva Sv. Ćirila i Metoda, kraj 19. stoljeća
    Aškenaška sinagoga u Sarajevu, 1902.
    Crkva Kraljice Sv. krunice, na Banjskom brijegu 1910/1911.
    Franjevačka crkva Sv. Ante Padovanskog, 1912/14
    Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 1912.
    Zgrada OSCE*bivša Austrougarska banka, 1912.
    Rektorat Univerziteta*1912/14.
    Zgrada "Napretka"*1912/13.
    Zemaljski muzej, 1913.
    Zgrada glavne pošte, 1913.
    Jajce kasarna, 1913/14.
    Muzički paviljon, 1913.




    Panorama Sarajeva,*Vijećnica,*Sebilj,Ferhadija džamija,*Katedrala Srca Isusova,Saborna crkva




    Moderni period


    Centralna banka BiH, 1929.
    Crkva Svetog preobraženja, 1939.
    Crkva Svetog Josipa, 1940.
    Higijenski zavod, 1950.
    Pozorište lutaka, 1950.
    Historijski muzej, 1958.
    Skenderija, sportski i kulturni centar, 1969.
    Radiotelevizija Bosne i Hercegovine*1974 i 1983
    Elektroprivreda BiH, upravna zgrada, 1978.
    Zgrada "Oslobođenja", 1981/82.
    Hotel "Holiday Inn", 1983.
    Zetra*gradska dvorana, 1983.
    UNIS-ovi tornjevi, 1986.
    Bošnjački institut, 2001.
    Avaz Business Center, 2005.
    Bosmal City Centar, 2006.
    Avaz Twist Tower, 2008




    *Ajfelov most svira kao orkestar! Na*Ajfelovom mostu*će biti postavljena*metalna instalacija*koja će*uz pomoć snage vjetra proizvoditi zvuk*i tako učiniti da*most "svira".
    Ajfelov most*ili*željezni Skenderija most*je jedan od mostova*preko rijeke*Miljacke*u*Sarajevu. Nalazi se u blizini sarajevske*Skenderije. Prvobitni most izgrađen je u XV vijeku, po nalogu*Skender-paše, da bi povezivao građevine njegove zadužbine na obalama Miljacke. Most sa željeznom ogradom uzvodno od prvobitnog izgrađen je*1893. godine. Navodno je projektovan u birou*Gustava Eiffela, graditelja čuvenog*Ajfelovog tornja*u*Parizu, zbog čega je i dobio naziv Ajfelov most; ipak,*ne postoji dokument koji potvrđuje da je zaista projektovan u Ajfelovom birou.*Rekonstrukcija mosta je obavljena*2004. godine, a sada će postati nova atrakcija Sarajeva, jer ga u "gradu na Miljacki" već nazivaju*"mostom koji svira kao orkestar".





    Poznate osobe


    Sarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac Ivo Andrić je dio svog života proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i književnici Silvije Strahimir Kranjčević, Isak Samokovlija, Mak Dizdar, Duško Trifunović i drugi. Slikari Mersad Berber, Safet Zec, kao i režiser Oskarovac Danis Tanović. Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju Vladimir Prelog rođen je u Sarajevu, kao i režiseri Dino Mustafić, Jasmila Žbanić, Benjamin Filipović, Pjer Žalica, Ademir Kenović i Emir Kusturica.




    Rijeka Miljacka - protiče kroz cijeli Grad




    5 specijaliteta koje morate okusiti u Sarajevu


    Kada odlazite u Sarajevo, bilo putem zadovoljstva ili posla, ne zaboravite da pitate domaćine da vas upute šta sve morate videti. Spisak će biti verovatno dugačak i možda ćete se pritom malo i umoriti. Zato, ne oklevajte da umor zalečite hranom, jer je Sarajevo pravo mesto da svoj stomak počastite na gospodski način. Izbor će biti ogroman, dvoumljenje neizostavno, i šta god odabrali činiće vam se da ste za nešto ostali uskraćeni. Zato, možda je najbolje na vreme se pripremiti, i umesto razmišljanja uživati u ukusnim specijalitetima.

    Sarajevski specijaliteti nastali su u okviru bosanske kuhinje, nose njene osobine, ističu njen značaj i lepotu. Sa druge strane, bosanski meni nastao je kroz jedan složen proces najraznovrsnijih kulturnih uticaja. Na slovensko nasleđe nadovezali su se uticaji sa Mediterana, zatim religijska i kulturna povezanost sa Turskom i, napokon, višegodišnje postojanje Bosne i Hercegovine u okviru Habsburške monarhije, pa s tim i uticaji iz daleke Budimpešte i carističkog Beča. Ono što je iz te mešavine nastalo kao spoj svih uticaja, ali oplemenjen lokalnim duhom, deo je kulinarske istorije.




    Sarajevski ćevap


    Sarajevski ćevap je speciijalitet od telećeg i ovčijeg mesa koje se secka, kuva, melje, ostavlja da stoji na sobnoj temperaturi i u frižideru i napokon oblikuje u oblik koji mu omogućuje hrskavost i prepečenost. Naravno, svaki sarajevski domaćin koji drži do sebe ovaj recept poznaje u prste, a vaše je samo da uživate. Čuveni način posluživanja je u somunu, sa crnim lukom.






    Teletina ispod sača


    Teletina ispod sača sprema se na tradicionalni način sa krompirom. Najpre, ukoliko neko ne zna šta je sač, to je poklopac sfernog oblika i može biti od keramike (zemlje) ili čelika. Žar od vatre se razgrne i na to mesto se stavi velika okrugla tepsija u koju se zatim poslaže sve što čini ovo jelo: meso koje je već odstojalo u začinima, krompir sečen na veće komade, voda, beli luk i ulje. Zatim se sve to poklopi sačem i zatrpa žarom. Ono što od svega toga nastane već je priča za sebe koju ćete neizostavno poneti sa sobom iz Sarajeva.







    Sarajevski burek


    [LEFT]Burek se u Sarajevu nalazi na redovnom meniju svih pekara i ima status najpopularnije brze hrane. Kao izrazito teška i masna hrana najčešće se konzumira sa jogurtom. Po listama nekih od najprestižnijih svetskih magazina burek je jedna od 5 najpopularnijih brzih hrana na svetu.
    LEFT]







    Bosanski lonac


    Verovatno nema jednostavnijeg recepta za neko jelo nego što je to slučaj sa ovim specijalitetom. Kratko i jasno, bosanski lonac se sprema od svega što se u tom trenutku pronađe u kuhinji (u vojnim kantinama, pak, od ostataka obroka prethodnih dana). Uostalom, svuda u svetu postoje jela ovog tipa, što je i logično, jer se narod kada nema izobilja dovija na sve načine da se prehrani i da ništa od hrane ne baci. Tako se ne može reći da osim imena, u bosanskom loncu ima mnogo originalnosti i autentičnosi.







    Sarajevska baklava


    U kom god obroku da ste u Sarajevu uživali, neizostavno morate iskoristiti priliku da zasladite sa nekim od čuvenih sarajevskih slatkiša. Svi oni mahom su turskog porekla, a na domaćem tlu dobili su neku svoju formu, kao i svuda na Balkanu. Verovatno ih sve već poznajete, ali zvuči krajnje ukusno još jednom ih pobrojati: tulumbe, hurmašice, tufahije, rahatlokum, baklave, kadaif, halva…

    Ipak, odabrali smo da vam predstavima sarajevsku baklavu, ukratko, jer slika i ukus govore više od reči. Baklava je specijalitet turske kuhinje i na velikom području turskog uticaja stekla je lokalne varijacije. Generalno, to je kolač od tankih kora, oraha i drugih dodataka i velikih količina šerbeta. Specificnost sarajevske baklave je najpre u tiritu. On se sprema od maslaca, jaja i brašna. U fil se stavlja i velika količina oraha. Seče se u obliku kvadrata ili romboida.















    Izvor: wikipedija; bgs.ba; zeljko-heimer-fame.from.hr; medias.rs; icoest2015.com; turizam-isa.ba; sobe.ba; radiosarajevo.ba; klix.ba; balkans.aljazeera.net; ekskluziva.ba; slobodnaevropa.org; depo.ba; mojaslikasarajeva.net; androidvodic.com; banjalukain.com; faktor.ba; visitmycountry.net; biro; bh-index.com; orbus.be; TT Geoup; youtube
    Last edited by Lena; 13.02.2016 at 13:03.
    [Samo registrovani clanovi mogu videti ovaj sadrzaj. ]
    Odgovor Sa Citatom Odgovor Sa Citatom
    HVALA

 

 

Informacija Teme

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Članovi koji su pročitali ovu temu : 2

You do not have permission to view the list of names.

Tagovi za ovu Temu

Bookmarks

Pravila Postanja

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts

Prijatelji Sajta

Vremenska Zona je GMT +1. Trenutno je 21:25 sati.
Powered by vBulletin
Copyright © 2018 Srpski Prevod by Milance®
Radio Poljubac By: www.radio-poljubac.com